Austrijski jezik. Službeni jezik Austrije

Austrijski jezik je vrsta standardnog njemačkog jezika. Ima svoj vlastiti pisani i usmeni oblik. Koristi se u Austriji i na sjeveru Italije. Ovaj jezik se smatra najvažnijim na ovom području. On je glavni u medijima i drugim formalnim situacijama. U svakodnevnom životu mnogi Austrijanci koriste bavarski i alemannski dijalekt njemačkog jezika.

Republika Austrija

Jezik, koji je sada službeni u državi, rođen je sredinom XVIII. Stoljeća. Godine 1774. carica Marija Terezija i njezin sin Josip II uveli su obvezno školovanje. U to vrijeme Habsburško carstvo bilo je višejezično. Pisani standard bio je "Visoki njemački". Značajan utjecaj na njega imao je bavarske i alemannske dijalekte. Lingvistica Johann Sigmund Popovich predložila je stvaranje novog standarda. Njegova je osnova bila da su južnjemački dijalekti. Međutim, iz praktičnih razloga odlučeno je da se standard "saksonski klerikalni" popravi. Izvorno se koristi kao upravni ured u Meissen i Dresdenu.

Suvremena Austrija je europska država, njezin je glavni grad Beč. Granica je na sjeveru Njemačke. Stanovništvo Austrije je 8,66 milijuna ljudi. Ovdje dominiraju živi stanovnici. Među nacionalnim manjinama su Nijemci, Srbi i Turci. Ukupna površina države je 83.879 četvornih kilometara. Austrijski njemački jezik je mekši i melodičniji, što je olakšano širokim korištenjem sufiksa-l. Ovaj jezik govori 88,6% stanovništva. I pisani i govorni jezik stanovnika Austrije razlikuje se od službenog njemačkog. Najviše je sličan bavarskom dijalektu.

Dakle, službeni austrijski jezik ima isto zemljopisno podrijetlo kao i švedski i njemački. Međutim, u svakoj zemlji postoje dijalekti. Ovo zasebno pisanje koristilo se mnogo godina. Vrlo je složena u svojoj gramatičkoj strukturi i vokabularu. "Sasonski klerikalni" jezik nije lako razumjeti čak i izvorni Austrijanci i Nijemci. U njemu ima puno posebnih uvjeta. Ovaj obrazac nema regionalne sorte, budući da je koristila vlada, koja već dugi niz godina ima sjedište u Beču. Danas se sve manje i manje, u dokumentima postupno zamjenjuje standardni njemački.

Moderni austrijski jezik

Novi pisani standard razvio je Josef von Sonnenfels. Koristi se u suvremenim školskim udžbenicima od 1951. godine. Objavljuje Federalno ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture Austrije. Prije toga, gotovo 300 godina, dijalek koji je govorio imperijalna obitelj Habsburgovaca i poznavao je standard. Imao je visok stupanj nazalnih zvukova u usporedbi s modernom verzijom. Jezik nije bio fiksiran kao standard - govorio ga je visoko društvo.

Njemački je službeni jezik u Austriji prema Ustavu Republike. Oko 8 milijuna ljudi to govori. Zakon također propisuje jezike nacionalnih manjina. U Koruškoj i Štajerskoj koristi se slovenski jezik, u gradišćansko - mađarskom i hrvatskom.

Kao dijalekt

Njemački je jezik višestruki. Stoga, ne može se reći koja je od njegovih oblika, usvojena kao službena u drugim državama, točna. Austrijski jezik čini se da je jedna od sorti standardnog njemačkog jezika. Situacija je slična odnosu između britanskog i američkog engleskog jezika. Postoji razlika u nekim manjim aspektima (npr. Izgovor, rječnik, gramatika), ali stanovnici Austrije i Njemačke mogu komunicirati.

Standardni njemački u Austriji

Službeni rječnik definira pravila gramatike i izgovora koji se usvajaju u državi. Posljednja reforma dogodila se 1996. godine. Međutim, Republika Austrija koristi jezik nešto drukčije nego u Njemačkoj. Posebno vidljive razlike u kulinarskom, ekonomskom i pravnom smislu. To je zbog povijesnih osobitosti formiranja Austrije i Njemačke kao zasebnih država od kraja XIX stoljeća.

Gramatika i vokabulara

Austrijski dijalekt njemačkog jezika, kao švicarac, koristi pomoćni glagol sein u savršenom ne samo da izrazi pokret, nego također navodi. U usmenom govoru, oblik preterituma gotovo se ne koristi. Izuzetak su neki modalni glagoli. Austrijski njemački također se razlikuje u leksičkim terminima. Na primjer, u Njemačkoj siječanj se zove Januar. U Austriji, Jänner, "ove godine" prevodi kao heur, a ne dieses Jahr, "stepenice" - Stiege, a ne Treppe, "dimnjak" - Rauchfang, a ne Schornstein. Postoji mnogo administrativnih, pravnih i političkih pojmova, naziva proizvoda. Među njima:

• Krumpir. Na njemačkom - Kartoffeln. U Austriji - Erdäpfel.
• Šlagom. Na njemačkom - Schlagsahne. U austrijskom - Schlagobersu.
• Goveđi. Na njemačkom - Hackfleisch. U austrijskom - Faschiertes.
• Zeleni grah. Na njemačkom - Kartoffeln. U Austriji - Erdäpfel.
• Cvjetača. Na njemačkom - Blumenkohl. U austrijskom - Karfiol.
• Prokulice. Na njemačkom - Rosenkohl. U austrijskom - Kohlsprossenu.
• Marelice. Na njemačkom - Aprikosen. U austrijskom - Marillenu.
• Rajčica. Na njemačkom - Paradeiser. U Austriji - Tomaten.
• Palačinke. Na njemačkom - Pfannkuchen. U austrijskom - Palatschinken.
• Maslačka sirna masa. Na njemačkom - Quark. U austrijskom Topfenu.
• Hren. Na njemačkom - Meerrettich. U austrijskom Krenu.

Ne smijemo zaboraviti na "lažne prijatelje" prevoditelja. Neke riječi na oba jezika napisane su na isti način, ali imaju potpuno drugačija značenja.

Regionalni aspekti

Austrijski njemački uključuje niz dijalekata. Mogu se čuti u svakodnevnom govoru. Za stanovnike Bavarske lakše je razumjeti Austrijance. Jednostavne riječi su iste ili vrlo slične u mnogim dijalektima, ali se mogu izraziti na različite načine. Često je moguće razumjeti gdje se sugovornik rodio, gotovo odmah. Nakon pristupanja Austrije u Europsku uniju, njezin je službeni jezik zaštićen Protokolom br. 10. Ukupno je identificirano 23 pojmova koji se odnose na poljoprivredu. Valja napomenuti da je ovo slučaj bez presedana. Australski njemački jezik je jedini višesredni jezik koji priznaje međunarodno ili europsko zakonodavstvo.